UVOD
Gradsko poglavarstvo Vinkovci nizom mjera nastoji podici kulturnu,edukacijsku
i informacijsku ponudu grada, kao dio ukupne strategije za poboljsanje kakvoce
zivljenja i promicanje civilizacijskih "must-be" danasnjeg vremena.
Unatoc cinjenici (ili baz zbog nje) da su Vinkovci pretrpjeli velika razaranja
tijekom domovinskog rata, a i danas se nalaze prakticno na liniji
razgranicenja, Grad ulaze veliki trud da ne zaostaje za danasnjicom i da moze
konkurirati ponudom mnogo vecim centrima.
Vinkovci su grad Otona Kucere, Matije Antuna Reljkovica, Izidora Krsnjavog,
Josipa Runjanina, Josipa i Ivana Kozarca, Vanje Radusa, Dionizija Svagelja,
nedavno preminulog Slavka Kopaca i jos desetaka imena koji su zaduzili
Hrvatsku.
Vinkovci su jedan od desetak hrvatskih gradova koji su za slobodnu i neovisnu
Hrvatsku platili najvisu cijenu. Bolnica, biblioteka, kina, skole, vrtici,
crkva, kazaliste, brojni gospodarski i stambeni objekti doveli su zivotni
standard grada pjesnika i slikara na razinu onoga prije dva svjetska rata.
Najfinije i elitne drustvene strukture raspale su se među prvima u borbi za
prezivljavanje.
U Vinkovcima, jednako kao u svim sredinama razorenim ratom, treba opstati i
ostati. Jer, dalje je - istok, nezadovoljan i najpomirljivijim granicama.
Ostati - vrhunski je interes hrvatske drzave. Obnova razorenog Vukovara i
cijelog jos okupiranog podrucja dugorocna je buducnost ovog iznurenog kraja.
Kako, dakle, zadrzati kvalitetu ?
U Vinkovcima, jednako kao i u cijeloj Zupaniji Vukovarsko-srijemskoj, vlada
velik deficit lijecnika, profesora, inzenjera i drugih strucnjaka pojedinih
profila. Lijecnici u razrusenoj bolnici rade u katastrofalnim uvjetima.
Obrazovanje koje surogati strucnog nastavnog kadra uz velike napore pruzaju
nasoj djeci udaljava Vinkovce jos vise od opceg standarda na koji je ovaj grad
navikao. U zgradi Zupanijskog poglavarstva ni jedan od preko 300 djelatnika ne
govori engleski, tek nekolicina ih se slusi njemackim. Slicna je situacija u
vecini najznacajnijih institucija na cijeloj Zupaniji.
Zahvaljujuci ratu, prilike nas teze utopiti u Matosevu provincijsku ucmalost.
Je li to razlog zbog kojega "smo se borili"? Nikako, ali s pravom ocekujemo
pomoc.
U Zagrebu su nezaposleni profesori stranih jezika brojni. U Vinkovcima ih
nema, jer im ne mozemo nista ponuditi. Osim rada.
U Hrvatskoj je lijecnicka profesija jedina u kojoj je broj deficitarnih radnih
mjesta jednak broju nezaposlenih lijecnika. Jer im gradovi poput nasega ne
mogu nista ponuditi. Osim rada.
Zasto je sve ovo bilo potrebno reci?
Ovaj put - jedino zbog projekta CARNet.
Zasto Vinkovci ne zele nista manje nego lokalnu televiziju? Slucajno, VTV ima
6,5 sati vlastitog programa dnevno. Koliko imaju druge lokalne televizije?
Da su o VTV-u upitani stanoviti znanstveni krugovi u Zagrebu, po svemu sudeci
bi vam rekli da je ta zamisao Potemkinovo selo lokalnih megalomana s,
vjerojatno, jadnim obrazovnim profilom. S druge strane, na okupiranom dijelu
istocne Slavonije divlje "radio i televizijske stanice" politicki su standard
svakog gradica.
No, eppur si muove.
Na INFO sajmu CARNet je prezentiran najmocnije i najagresivnije do sada.
Svjetlovodna tehnologija zasljepljujucom snagom donosi svijet na dlanu i
pregleda nezamislive oblike i kolicine informacija. No, samo tri stotine
kilometara dalje, potpuni mrak.
Prilog napretku s kojim se mi ni u snu ne mozemo identificirati.
Pruzamo Ministarstvu znanosti i tehnologije i voditeljima CARNet-a podatke o
nasim naporima u daljnjem tekstu, te odmah pitamo - mogu li nam POMOCI,
umjesto davanja svojih cijenjenih misljenja o mogucnostima sredine koju nisu
nikada posjetili.
Nas grad, jednako kao Osijek ili Vukovar, zaslusuje najbolje, jer inace u
njemu nece nitko ostati. Zbog toga trebamo vrijeme, znanje, sredstva i
jednostavnu naklonost CARNet-ovaca.
Ne omalovazavanje, jer nas nitko ne moze omalovaziti vise od onih koji su
granatama popljuvali prastare Cibalae. Rusiti grad, paliti knjige i sakatiti
djecu - primitivno je sredstvo destrukcije i prezira, i najbolje opisuje same
pocinitelje.
Da vidimo sto vi mislite o tome.
Što su Vinkovci?
Grad u kome su rodjena dva rimska cara.
Jedna od najstarijih gimnazija u Hrvatskoj, rasadnik talenata, uvijek u vrhu
drzavnih natjecanja.
9 akademskih slikara i kipara
Jedna lokalna TV i pet radio-postaja. Izlazi jedan tjedni list.
"Vinkovacke jeseni" - najveci drzavni folklorni festival
Gradsko amatersko kazaliste: predstava "Zabranjeno je pucati u srne i jelene"
- ovogodisnji laureat za najbolje drzavno amatersko kazalisno ostvarenje.
Prosjek tiskanih izdanja Matice hrvatske, Centra za znanstveni rad HAZU,
"Privlacice" i dr. iznosi 60-tak naslova godisnje.
Nogometni i kosarkaski prvoligas.
Najveci proizvodjac cigle i crijepa u Hrvatskoj.
Grad koji ima 27 telefonskih prikljucaka na 100 stanovnika.
Grad cija polovina gradjana su prognani i izbjegli.
Grad koji ide dalje.
Vinkovci i povratak u buducnost
Pored opseznih poslova obnove, o kojima ovdje nece biti vise rijeci, posebna
paznja se poklanja rjesavanju problema nedostatka kvalificiranog
visokoobrazovanog kadra.
Grad Vinkovci jos 1993. raspisuje natjecaj za dodjelu studentskih stipendija.
Traze se izvori financiranja, definira se lista deficitarnih kadrova,
utvrdjuju kriteriji dodjele i odlukama Gradskog poglavarstva dodjeljuju prve
stipendije .
Stipendije su bespovratne vrate li se stipendisti na podrucje Zupanije
Vukovarsko-srijemske (ne Grada Vinkovaca).
Od sedam stipendista koji su do danas diplomirali petoro ih se zaposlilo na
podrucju Vukovarsko-srijemske Zupanije.
1.1. PROJEKT CARNet
Poticaj za ukljucenje Vinkovaca na domacu, a time i svjetsku informacijsku
mrezu dosao je 1993. od Vinkovcana koji zive i rade u Americi.
1994. Gradsko poglavarstvo dobiva prvi modem, a zatim i prvi privatni
korisnicki racun na CARNet-u.
Nezadovoljni zagusenoscu mreze, sporoscu u pristupu i prometu informacija
grupa informaticara iz vise institucija razmatra mogucnost otvaranja cvornog
mjesta danas jedine informacijske mreze u Hrvatskoj u nasem gradu (Elektra,
Zupanijska gospodarska komora,Gradsko poglavarstvo). "Elektra" je
zainteresirana za kompletno odrzavanje, ali pravila CARNet-a uzimaju u obzir
samo fakultete i znanstveno-istrazivacke institucije na neprofitnoj osnovi.
Prakticni razlozi cine Gradsku knjiznicu i citaonicu Vinkovci glavnim
kandidatom za domacina Vinkovackog cvornog mjesta, te Grad nastoji dobiti
odobrenje od Ministarstva za ovu lokaciju.
Unatoc brojnim pocetnim teskocama, od kojih je na prvom mjestu nedostatak
strucnog kadra pri knjiznicama i citaonicama, te velikim troskovima u opremi i
odrzavanju sustava, procjena Grada je da je ovakav projekt feasible.
Gradonacelnik Vinkovaca dr Drazen Svagelj posjetio je prvi put u svezi s ovim
zahtjevom Ministarstvo znanosti i tehnologije 23. svibnja 1995., gdje je
primljen od pomocnika ministra mr Predraga Palea. Gradonacelnik je trazio
strucnu i materijalnu pomoc za formiranje cvornog mjesta CARNet-a u Vinkovcima.
Unatoc obeshrabrujucem susretu, nakon kojega je uslijedila i pismena odbijenica
kondicionirana prije svega krajnjom skepsom odgovornih iz Ministarstva prema
mogucnostima vinkovacke sredine, inicijativa Grada, da se i knjiznice ukljuce u
krug znanstveno-istrazivackih institucija kakvima CARNet pruza svoje usluge
naisla je drugdje na vrlo pozitivan odjek kao tema vrijedna paznje. Osobitu
potporu ova zamisao nalazi u Nacionalnoj i sveucilisnoj biblioteci u osobi
Djurdje Mesic, strucne suradnice NSB za narodne knjiznice i citaonice.
Knjiznica
Vinkovacka ideja "CARNet-a u knjiznicama" naisla je na punu potporu i suradnju
Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu. Djurdja Mesic, strucna suradnica
NSB za narodne knjiznice u Hrvatskoj na sjednicama Koordinacijskog odbora za
narodne knjiznice RH promice ovu ideju i pobudjuje veliko zanimanje predstavnika
ostalih knjiznica u Hrvatskoj. Pojedini gradovi u gospodarski razvijenim
dijelovima Hrvatske ulaze u realizaciju vlastitim sredstvima.
Odjel za posudbu CD-ROM naslova
Na tragu napora koje Grad Vinkovci ulaze u priblizavanje svjetskog
informacijskog booma lokalnom korisniku je i otvaranje Odjela za posudjivanje
CD-ROM naslova pri Gradskoj knjiznici, prvoga takvog knjiznickog odjela u
Hrvatskoj.
Grad je Odjelu poklonio prvih 15 CD naslova (u privitku), te opremio osobno
racunalo knjiznice - dar Ministarstva kulture - dodatnom multimedijskom opremom
i jednim eksternim modemom. Mladi se, neki i prvi put, susrecu sa zvukom i
animacijom na racunalu, te mogucnostima CD nositelja informacije.
Ubrzo nakon toga Grad pokrece i akciju "1 CD-ROM za knjiznicu", na koju se
odaziva tridesetak vinkovackih poduzeca svojim donacijama.
Na ovaj nacin bi do kraja 1995. godine knjiznica raspolagala sa oko 60
enciklopedijskih, obrazovnih, znanstvenih i inih naslova. Zanimanje je takvo
da je u knjiznici tesko moguce zateci i jedan-dva naslova - svi su CD-ROm-ovi
"vani" neovisno o njihovu sadrzaju.
Jedna od akcija nastala u cilju popularizacije prije samo nekoliko mjeseci
javnosti nedovoljno poznatih CD-ROM medija bila je i ona "Istina o Hrvatskoj na
CD-u". Kako je u suvremena enciklopedijska izdanja (ENCARTA 95, Grolier's i dr.)
uvr{tena i Hrvatska, moguce je uvjeriti se u cesto upitnu vrijednost povijesnih
interpretacija geneze danasnjih medjunacionalnih odnosa u bivsoj Jugoslaviji,
"znanstvenosti" objasnjenja uzroka aktualnog konflikta, sve do zapanjujuceg
iskrivljavanja cinjenica na temelju dosadasnjih enciklopedijskih intervencija
diplomatske promidzbe kako bivseg jugoslavenskog rezima, tako i drugih svjetskih
sila zainteresiranih za odrzanje bivseg poretka.
Najbolje vrednovani pregled gresaka na pojedinom CD-u bit ce
- dan na evaluaciju HAZU, Ministarstvu prosvjete i brojnim drugim
institucijama
- preveden na engleski jezik
- upucen izdavacu enciklopedijske informacije s meritornom
redakcijom
- nagradjen CD-naslovom/CD-ROM pogonom po izboru
Upravo stoga sto je knjiznica danas forum svih zbivanja koje imaju isti cilj -
usvajanje prednosti informaticke revolucije i upoznavanje s najmodernijim
medijima za prijenos informacije, te ujedinjuje sve interese i potrebe, odabrana
je kao najprikladnija ustanova za postavljanje cvornog mjesta CARNet-a.
Ministarstvo ubrzo uvrstava i hrvatske knjiznice u CARNet, te su time formalne
barijere za postavljanje mreznog cvora pri vinkovackoj knjiznici uklonjene.
Zadarska knjiznica deklarativno pocinje s eksperimentalnim radom ujesen,
rijecka biblioteka takodjer, a projekt Gradske knjiznice i citaonice Vinkovci
dobiva zavrsne konture.
Dopisom direktora CARNet-a mr Predraga Vidasa vinkovackoj knjiznici i citaonici
sredinom studenog 1995. odobrava se prikljucenje na CARNet te posudba
"sve potrebne opreme".
Posljednji navod podrazumijeva jedno standardno osobno racunalo te dva
modemska uredjaja. Ovo ukazuje na vec iznijetu ocjenu da su CARNet-ovci, odnosno
Ministarstvo znanosti i tehnologije, "krajnje skepticni prema mogucnostima
vinkovacke sredine", sto je i osnovni razlog nastanka ovoga rada. Do sada se
zaista ne mozemo pohvaliti sirom podrskom odgovornih za CARNet pri Ministarstvu,
uglavnom zbog nase namjere da dobijemo najbolje za danas u svakom smislu
najugrozeniji dio Hrvatske.
Ocekivali smo i ocekujemo vecu tehnicko-organizacijsku pomoc u nasem naumu
(literatura, strucni tekst, kvalitetna elaboracija projekta cvornog mjesta i sl.).
Ciljevi uvodjenja mreznog cvora u Vinkovcima:
a) uvodjenje najmodernijih informacijskih servisa kao jednog od konkurentnih
standarda u sklopu trajnih mjera Gradskog poglavarstva za ublazavanje velikog
deficita strucnog kadra
b) aktualizacija svjetskih informacijskih trendova u edukaciji mladih
c) povezivanje i razmjena informacija sa medjunarodnim strucnim krugovima
d) pruzanje informacije o Zupaniji Vukovarsko-srijemskoj (povijest, statistika,
ratna zbivanja, kultura ("Vinkovacke jeseni", predstave, koncerti, izlozbe itd.)
, obrazovanje, sport itd.
Pored opreme, najveca teskoca je formiranje strucnih ekipa zaduzenih za
realizaciju pojedinih ciljeva. Strucnjaci i entuzijasti trazeni su u redovima
studenata i profesora elektrotehnike iz Vinkovaca, talentiranih informaticara
vinkovacke gimnazije te vinkovackih djelatnika - zagrebackih diplomanata s ETF-a
iz nekoliko vinkovackih poduzeca.
Kako je za odrzavanje cvora potrebna odredjena edukacija koja se sluzbeno jos
uvijek ne nudi nigdje u Hrvatskoj (CARNet nudi kratke tecajeve na korisnickoj
razini ), preostaju improvizirani tecajevi koji ce biti organizirani u
Vinkovcima, znanje steceno iskustvom uz ozbiljan rad.
Gradsko poglavarstvo Vinkovci ukljucit ce u Proracun za 1996. godinu troskove
odrzavanja CARNet cvora.
1.2 ANKETNI UPITNIK
U cilju formuliranja zahtjeva prema Ministarstvu znanosti i tehnologije, Gradsko
poglavarstvo Vinkovci je u suradnji s Gradskim arhivom provelo anketu medju
gradjanima Vinkovaca sa sveucilisnom diplomom. Anketirana je vecina srednjih
skola, gradske i zupanijske institucije, medijske kce, javna poduzeca i druge
institucije koje okupljaju strucnjake raznih profila.
Ciljni su podaci bili dosadasnje iskustvo ispitanika u radu s racunalom i
modemom, prosjecna rasirenost ovih uredjaja u ciljnoj grupi, interes za
koristenje CARNet-a te informiranost o mogucnostima ove mreze.
Anketni uzorak obuhvatio je 200 osoba (cca 20% akademskih gradjana Grada), a
rezultati su prikazani u daljnjem tekstu:
DIPLOMIRANI STRUCNJACI RAZNIH PROFILA:
DIPL. AGRONOM 5
DIPL. EKONOMIST 13
DIPL. ING GEODEZIJE 2
DIPL. ING. 8
DIPL. ING. SUMARSTVA 1
DIPL. ING. ARHITEKTURE 5
DIPL. ING. ELEKTROTEHNIKE 9
DIPL. ING. KEMIJE 2
DIPL. ING. MATEMAT. 1
DIPL. ING. MED.BIOK 5
DIPL. ING. MEHANIZ. 1
DIPL. ING. PHARM. 2 |
DIPL. ING. POLJOP. 5
DIPL. ING. PROMETA 3
DIPL. ING. STOCAR. 1
DIPL. ING. STROJAR. 4
DIPL. NOVINAR 2
DIPL. PEDAGOG 1
DIPL. PRAVNIK 15
DIPL. TEOLOG 1
DIPL. VETERINAR 1
UKUPNO: 86 |
PROFESORI
PROF. BIOL. I KEM. 1
PROF. NJEMACKOG 2
PROF. BIOLOGIJE 1
PROF. NJEMACKOG I FRANCUSKOG 1
PROF. ELEK. INFOR. 1
PROF. O I Z 1
PROF. ENGLESKOG 1
PROF. PEDAGOG. 1
PROF. ENGLESKOG I FRANCUSKOG 1
PROF. POLITEHNIKE 1
PROF. ENGLESKOG I NJEMACKOG 2
PROF. POVIJESTI 3
PROF. FILOZOFIJE 1
PROF. PTO 2
PROF. FIZIKE 1 |
PROF. TJELESNOG 2
PROF. GLAZBENOG 1
PROF. TZK 2
PROF. HRVATSKOG 2
PROF. ZEMLJOPISA 2
PROF. MAT. I FIZIKE 3
PROF. ZEMLJOPISA I POVIJESTI 3
PROF. MATEMATIKE 2
PROF. NJEM. I HRVAT. 4
PROF. NJEM. I HRV. 1
PROF. LIKOVNOG 4
PROF. NJEM. I LAT. 1
(STRUKA) (4)
UKUPNO: 47 |
Gornji podaci pokazuju da su ispitanici najvecim dijelom profesori, zatim
diplomirani inzenjeri raznih profila, pravnici i ekonomisti. Vrlo mali broj
lijecnika obuhvacenih anketom rezultat su odbijanja (!) lijecnika Opce bolnice
Vinkovci da ispune anketu. Na isti prijem vrsitelji ankete naisli su i u
Ekonomskoj i Tehnickoj skoli (u potonjoj anketa nije ni provedena jer
"pedagoginja skole nije dopustila anketiranje" (!)).
Iz gornjih podataka vidljivo je da je nasa akademska sredina u zapanjujucoj
mjeri neupucena u postojanje i mogucnosti informacijskih mreza, te
da je neophodno poduzeti odredjene aktivnosti kako bi npr. koristenje
elektronicke poste, uobicajeni standard u svjetskim akademskim krugovima,
postalo ne samo dostupno, vec i conditio sine qua non hrvatskom strucnjaku.
S druge strane, obradjeni anketni uzorak dao je znatno bolju sliku. Prema
analizi, 64,5% ispitanika u poslu koristi ili ima pristup racunalu, a cak 30%
ima mogucnost pristupa modemu:
S MODEMOM Ukupno:
Da 60
Ne 140
PRISTUP RACUNALU Ukupno:
Da 129
Ne 71
Na pitanje "Zelite li koristiti CARNet" potvrdno je odgovorilo 99% ispitanih,
no cak 77,5% ih izjavljuje da o tome ne znaju gotovo nista. Ako usporedimo ovo
stanje sa znanjem akademskih gradjana o racunalima od prije dvije i pol godine,
gdje nije pretjerano tvrditi da bismo na pitanje "Zelite li koristiti racunalo?"
i "znate li nesto o racunalima?" dobili slicne rezultate, nije tesko zamisliti
da ce sljedecih nekoliko godina donijeti i puno siru primjenu modemske
komunikacije i znatno bolje poznavanje cijele materije na korisnickoj razini.
Nasa je namjera ubrzati, olaksati i usmjeriti ovaj proces.
ZELITE LI CARNet Ukupno:
Da 198
Ne 2
DA, ALI NE ZNAM NISTA O TOME Ukupno:
Da 155
Ne 45
GODINA RODJENJA Ukupno:
1928 1
1930 1
1932 2
1933 2
1934 1
1935 1
1936 1
1937 5
1938 2
1939 2
| |
1941 2
1942 3
1943 7
1944 5
1946 1
1947 5
1948 5
1949 14
1950 6
1951 5
| |
1952 6
1953 9
1954 6
1955 9
1956 5
1957 4
1958 7
1959 5
1960 7
1961 6
| |
1962 4
1963 13
1964 4
1965 9
1966 4
1967 12
1968 6
1969 6
1970 6
1971 1
|
Iako je najbrojnija dobna grupa ispitanika rodjena 1949. godine, ispitanici
rodjeni 1963-1967. (21%) otprilike su jednako brojni kao oni rodjeni u periodu
1949-1953. (20%). Upada u oci nizak broj ispitanika rodjenih 1945. Kako ce
krivulja akademskih gradjana izgledati za 1991 - 1995.?
1.3 CARNet - analiza potreba
Prema podacima Ureda za statistiku Republike Hrvatske broj akademskih gradjana
samo u Vinkovcima iznosi oko 1.000, sto cini oko 4% ukupnog stanovnistva.
Prema rezultatima ankete 30% ovog broja ili 300 osoba danas ima ili moze
koristiti modem, i uz nesto upucenosti mogu se ukljuciti u sveopcu razmjenu
informacija.
Ako prihvatimo da prosjecan korisnik dnevno treba 20 minuta za zitanje svoje
elektronicke poste i pisanje odgovora, bez nekih zahtjevnijih korisnickih akcija
poput trazenje usluga html servera ili downloada datoteka, ustanovljavamo da
tijekom 14-satnog radnog dana (u obzir dolazi najvise 14 od ukupno 24 sata
dnevno, jer prosjecni korisnik zeli pomoc tijekom radnog dana) jedna vanjska
linija vinkovackog hosta moze opsluziti najvise 42 korisnika u idealnim uvjetima. .
Da bi se zadovoljile trenutne potrebe grada Vinkovaca za nesmetanim logiranjem,
bilo bi potrebno instalirati minimalno sest pristupnih modemskih veza
(300 nesmetanih pristupa dnevno).
Uzmemo li u obzir
a)"peak-time" u dopodnevnim satima, kada je broj zahtjeva za pristupom sa
radnog mjesta najveci tijekom danih 14 sati
b)x broj korisnika u ostalim gradovima (Zupanja, Ilok, Vukovar) i mjesta
Zupanije Vukovarsko-srijemske, kao i vanjske korisnike koji pozivaju Vinkovce
(Hrvatska).
c)predvidivo povecanje broja korisnika svake godine i daljnji meteorski razvoj
informacijskih mreza (danasnji broj od 5.7 milijuna racunala prikljuceni na
INTERNET bit ce prema predvidjanjima cetverostruko veci vec 2000.godine), cega
su CARNet-ovci posve sigurno svjesni, osobito u svjetlu cinjenice da je CARNet
odobrio otvaranje korisnickih racuna svim gradjanima Hrvatske, ukinuvsi dotad
vazece ogranicenje dodjele racuna (u nasem slucaju samo studentima i nositeljima
sveucilisnih diploma) postaje ocito da je kvalitetna "infrastruktura" host
racunala nuznost ne samo kao odgovor
na danasnje stanje, nego osobito za situaciju u skoroj buducnosti, te na tome
Gradsko poglavarstvo i temelji svoje akcije.
Oprema koja omogucava najmanje sest do dvanaest istodobnih pristupa
vinkovackom hostu ukljucivala bi:
a)
- dva rutera (64 Kbs?) (Zagreb/Vinkovci)
- host (Alpha)
- dva modema (64Kbs) za vezu Vinkovci - Zagreb
- 6-12 modema (za 6-12 linija)(28.800 Kbs)
- terminal server (povezivanje modema na host)
b)
- zakupljeni dvozicni vod Gradska knjiznica Vinkovci - SRCE(do danas
upitne karakteristike, trazen 64 Kbs)
- lokalnu telefonsku vezu od TKC Vinkovci do Gradske knjiznice (8-12 niti
optike i 32 telefonske parice)
1.4. ODRZAVANJE MREZNOG CVORA CARNet-a
Personal : (7 - 12 osoba)
1. VODITELJ (1 izvrsitelj): - (privr. odabir izmedju Igor Cupurdija, Zvonimir
CordaSic, Berislav BoZanovic)
- organizira eksploataciju informacijskih resursa i objedinjava rad sudionika u
eksploataciji informacijskih resursa
- preuzima informacijsku opremu, sistemsku, apliacijsku i programsku podrsku na
redovno koristenje
- instalira i odrzava sistemsku i dokumentacijsku podrsku
- nadzire rad i aktivira interaktivne aplikacije
- nadzire provedbu ugovora
2. SISTEM INZENJER (2(remote) + 2(on site) izvrsitelja): Davor Drobina, Igor
Urbiha, Maric, Robert Djeke, Sasa Milicevic, Kresimir Gotovac
- preuzima informacijske resurse na redovno koristenje
-instalira i odrzava sistemsku i dokumentacijsku podrsku
- regulira odnose kod koristenja sistemskih resursa, vodi administaraciju mreze,
te pripadajucu dokumentaciju i organizira i provodi odrzavanje
- prati rad, prikuplja zahtjeve te izradjuje prijedloge rjesenja za unapredjenje
rada sistemskih resursa
3. VODITELJ OPERATIVE (knjiznica)
- preuzima informacijske resurse i organizira redovno koristenje, prati rad i
preuzima zahtjeve korisnika
- registrira kvarove i intervencije
- provodi i nadzire osiguranje podataka i vođenje arhive medija
- upravlja radom skladista protrosnog i ostalog materijala
4. TEHNICAR - OPERATER (1-2)(Vinko Petricevi}, Robert Djeke, knjiznica)
- posluzuje jedinice informacijske opreme u eksploataciji
- izvrsava aktivnosti prema utvrdjenoj proceduri provedbe programske podrske te
registrira kvarove
- provodi arhiviranje
- inicira interventne aktivnosti u cilju osiguranja programske raspolozivosti
informacijskih resursa
RADNE EKIPE:
A. Pustanje cvornog mjesta u rad:
Baric, Maric, Drobina, CARNet(?)
B. Oblikovanje WWW strana:
Davor Drobina
SPAN
Vinko Petricevic
Sasa Milicevic
B.1. Sadrzaj WWW stranica:
Povijest: Marko Landeka
Gospodarstvo: Zvonimir Cordasic
Kultura: Ante Miljak, Antun Babic(kiparstvo-slikarstvo), dr Katica Corkalo
(knjizevnost), Davor Runtic ("Jeseni"), Marija Muic (koncertna ponuda),
Dinka Markasovic (predstave) sport(?)
Statistika: Stefica Bozic + team
Rijec gradonacelnika: dr Drazen Svagelj
B.2. Prijevod na engleski jezik:
Berislav Bozanovic
Dubravka Broz
Izabela Nadudvari
Eugenija Parac
Steve Gaunt
C. Ekipa za tecajeve:
Maric
Urbiha/Drobina
CARNet?
D. Ekipa za brosure:
Maric, Urbiha, Drobina, Gotovac, Bozanovic
1.Brosura za pocetnike
- sto je CARNet i kako ga koristiti
- software za pristup: E-mail, FTP, Nestscape itd.
2.Upute za odrzavanje cvora
- operacijski sustav UNIX
opis
komande, sintaksa
- odrzavanje cvornog mjesta
- opis radnog mjesta
- pristup u radu
- zadaci
- kontrola
pristupa, upotrebe
roboti
hardver
- sigurnost sustava (passwordi, accounti)
- sistemske poruke korisnicima
- pravila CARNet/INTERNET-a
- ostalo
Pripremili:
Berislav Bozanovic
Marko Landeka
Igor Cupurdija
Zvonimir Cordasic
Kresimir Gotovac